GALERIJA NOVA, ZAGREB (HR)
"Ne želim biti Lžedimitrij, makar zvučat će.(povijesna ličnost koja je prijevarom htjela doći na ruski tron umjesto B. Godunova, op. a.) Niti strvinar ne želim biti, makar su se kroz povijest mnogi sirova mesa oždrali kako bi svoje snove sanjali. (moguća aluzijai na T. de Quinceyja, koji navodi kako su J. Dryden i H. Fuseli jeli sirovo meso kako bi sanjali bolje snove, op. a.) U najmanju sam ruku uvjeren kako zaboravljanje za um ne postoji; tisuću događaja može i hoće postaviti zastor između naše trenutne svijesti i tajnih zapisa u umu, dok se vani iz daljine nešto mahnito približava. To je propast kralježnice.Netko je rekao da se u malim despocijama ionako sve postiže toljagom! Je li bio u pravu? Pitaj Micića!A u velikim??Vavoom, jebo te! (naslov serije crteža R. Pettibona, op. a.) Oni ljube se u vrat jer obraza nemaju, sem ove dvojice i još nekolicine drugih koji kao umjetnici ili pankeri provodiše dane s najvećom individualnom moralnom čistoćom. Meni njih dvojica utjelovljuju ponešto od biti, ponešto od estetike, a većinom se javljaju u memoriji kao utjelovljenje onoga što me hrani. Tako su različiti, a tako isti, daleko, a blizu, doslovno i preneseno. Aludiram na malo zdravog autizma začinjenog kritikom vlastite močvare. Može li si umjetnik poželjeti išta više!!?Utuvio sam si u glavu da radim konzistentno i predano samo mali dio jedinica vremena, kao osvježivač zraka koji radi dok traje baterija.KSSCCCC!!! (Slijedi desetominutna pauza)KSCCC!!!To je ta fascinacija, naravno, kada sam sam gol sam i iskren, i to je onda to, možda još netko, ti naravno, vas par, svi ostali?, ne znam!, publika?, ma da!; pa ona zna što očekuje i samo će u to povjerovati, jebale ih njihove iluzije, ako ih uopće imaju. S njom dolazi velika rupa, primitivno prostačko siromaštvo i nečistoća u koju se tako i tako ne smije dirati.Ima puno publika, kao tramvaja.Ne trči!Grijeh je trčati na tramvaj, Dubec ti se smije.Jebemu.Ne ide mi.Ma obojici nam ne ide, njima je išlo, oni imaju pitanja za naša pitanja. Zato im se obraćam.Buraz, Fassbinder poentira na kraju trake.Kuiš!?" Ovako je glasio jedan isječak teksta koji mi je Gin poslao prilikom naše povremene prepiske elektroničkom poštom povodom izložbe u galeriji Nova. Mladi panker, koji misli da je najstariji, sa svojih 30 i ostatak godina koje skriva kao zmija noge, želio je ukazati na promišljanja o kontekstu koji veže Knifera i Pettibona u njegovoj osobi.Prema mišljenju struke, dvojicu umjetnika ne veže ništa, ali to Ginu nije ni bilo važno, jer važno je zvati se Ernest, pošto je sva umjetnost sasvim beskorisna.
Predrag Pavić
Osmi Anarhistički sajam knjiga
Ove godine na sajmu sudjeluju izdavači, grupe i projekti iz zemalja regije, ali i Češke, Grčke, Engleske, Estonije, Njemačke, Italije, čime sajam još jednom pokazuje svoj međunarodni karakter
Osmi Anarhistički sajam knjiga obuhvaća širok spektar tema pa će tako veći dio programa u petak biti posvećen razgovoru o povijesti anarhizma u regiji, problemima bilježenja te povijesti, ali i pitanjima poput onoga zašto anarhistički pokret, unatoč svojoj stalnoj prisutnosti nije nikad zaživio kao masovan pokret. U tom duhu, na razgovor o povijesti dobro će se nadovezati skica za portret dvoje atentatora koji su upravo zbog svojih anarhističkih uvjerenja pokušali ubiti vladare, no „službena" povijest ih nije zapamtila.
Subota će biti više posvećena suvremenim temama pa tu treba izdvojiti dva razgovora i film, tako da će biti riječi o direktnoj akciji kao metodi, pitanju (i)legalnosti i legitimnosti akcija, a sve nakon filma Raid On Reykjavik Reloaded, koji govori o uspješnom potapanju kitolovaca na Islandu i uništenju prateće industrije. Drugi razgovor, usko povezan, je Umrežena revolucija: informacijske i komunikacijske tehnologije i socijalni pokreti, koji organiziraju Petar Jandrić iz Zagreba i A3yo iz Hamburga, obojica anarhisti i visokoškolski nastavnici, kojima je ova tema bliska profesionalno i aktivistički. Za kraj dana, posjetitelji će imati prilike čuti razgovor o Fukušimi i nuklearnoj energiji, povodom godišnjice katastrofe koja je danas gotovo zaboravljena, ali posljedice su još uvijek tu, iako su nepoznate.
Osim ovih izdvojenih tema, na sajmu vas očekuje još dosta toga, od predstavljanja anarhističkih aktivnosti u Estoniji, do etičkog aktivizma, a ove godine će tijekom sajma biti postavljena i izložba pod nazivom Dvoje umjetnika, koju potpisuju Predrag Pavić i Marko Vojnić Gin. Uz to, biti će tu i nekoliko performansa i video intervencija. Sajam se, kao i svake godine, u subotu od 10 do 15 sati iz galerije Nova seli na Zrinjevac, gdje će biti postavljeni štandovi s knjigama, a ove godine će se održati i kazališni program za djecu.
Ove godine na sajmu sudjeluju izdavači, grupe i projekti iz zemalja regije, ali i Češke, Grčke, Engleske, Estonije, Njemačke, Italije, čime sajam još jednom pokazuje svoj međunarodni karakter.
Anarhistički sajam knjiga već osam godina okuplja izdavačke kuće, grupe, projekte i osobe uključene u slobodarski pokret, te sve zainteresirane. Osnovna ideja sajma je predstaviti anarhističku/slobodarsku literaturu i djelovanje što širem krugu ljudi, te stvoriti mjesto susreta i otvoriti diskusije važne za sam pokret
