Višesatno spontano druženje Puljana različitih generacija uslijedilo je u unutarnjem dvorištu Rojca. Bilo je to toliko željeno druženje * U ideološkom smislu trojica autora nastavljaju tradiciju modernističke umjetnosti"Ovo je prvi događaj nakon 'lockdowna' u Rojcu. Izložba je neformalnog karaktera. Radovi govore za sebe. Bitno je da smo se našli, da se podružimo. Izložba nije prvom planu. Mislim da nam je svima pun kufer biti doma u zatvorenom, gledati filmove i čitati knjige, kazao je prekjučer prilikom otvaranja izložbe trojice pulskih autora Marko Vojnić, koji u Karlo baru izlaže radove zajedno s dvojicom kolega, prijatelja, umjetnika i pedagoga Andijem Pekicom i Denisom Sardozom.

Slični načini građenja slike

Kratko ih je u uvodu predstavila Mirjana Radulović koja je , zajedno s Branimirom Sljepčevićem Bradom, zaslužna za višesatno spontano druženje Puljana različitih generacija, koje je uslijedilo u unutarnjem dvorištu Rojca. Izložba je potaknula umjetnost druženja. Toliko željenog druženja.

Autori i sami radovi koji su izloženi na izložbi, formom i sadržajem imaju mnoge sličnosti. Kako je rečeno u najavi, na njima se može primijetiti sklonost prema postkonceptualnom izričaju i analitičkom slikarstvu. Takve sklonosti i pristupi dio su sličnih načina građenja slika, slika koje u ovom slučaju nisu cilj nego postaju sredstvo. Na svim radovima trojice autora mogu se rekonstruirati putovi njihovih nastanka i okviri mišljenja o realizaciji slike.

Analitičko slikarstvo

Prevladavanje boje (ili bolje rečeno ne boje), gesta, trag, podloga, tekstura i uporaba teksta dodatni su momenti koji ih ujedinjuju u ovoj izložbi manjeg formata. Iako primjeri analitičkog slikarstva nastaju istovremeno sa postminimalizmom i konceptualnom umjetnošću u povijesnom smislu, vidljiv je trag koji je ovakav pristup u umjetnosti obilježio i djelovanje ove trojice autora.

Vidljivi su i tragovi drugih avangardnih stilova i pravaca poput konkretne poezije, suprematizma i novog realizma koje autori koriste kao nasljedstvo u vlastitom djelovanju i oslanjanja na teorije jezičnog obrata tj. tautološke modele, logičke ispraznosti, autorefleksivne propozicije i semiologiju. U ideološkom smislu autori nastavljaju tradiciju modernističke umjetnosti.